Foto: EPA
Ubrzani razvoj veštačke inteligencije pokreće nova pitanja o budućnosti rada i pravičnosti. Dok jedni veruju da AI može osloboditi čoveka rutinskih zadataka, drugi upozoravaju da bi taj tehnološki napredak mogao produbiti globalnu i klasnu nejednakost.
Veštačka inteligencija već menja načine na koje radimo, zapošljavamo i vrednujemo ljudski doprinos. U korporativnim krugovima širom sveta sve se češće postavlja pitanje – kako pronaći ravnotežu između profita i očuvanja ljudskog dostojanstva na radu?
Pedro Urija-Resio, glavni direktor za podatke i AI u jednoj od vodećih azijskih banaka, upozorava da bi veštačka inteligencija mogla izazvati gubitak radnih mesta i produbljivanje društvenih razlika. „Na pomolu je talas promena, a neki bi mogli ostati zaboravljeni“, poručuje.
U najgorem scenariju, svet bi mogao postati još nejednakiji – kako između pojedinaca, tako i između država. Nedavna analiza Ujedinjenih nacija upozorava da bi veštačka inteligencija mogla uticati na čak 40% radnih mesta na globalnom nivou, pri čemu bi zemlje u razvoju bile posebno pogođene.
Prilagođavanje, a ne otpor
U toj dilemi – štititi radna mesta ili menjati pristup – neki poslovni lideri smatraju da više nije moguće „štititi“ stari model rada. Tomaš Kurčik, direktor za IT u velikoj osiguravajućoj kompaniji, upoređuje ovu promenu sa cunamijem: „Ne možemo ga zaustaviti, ali možemo naučiti kako da plivamo.“
Umesto da pokušavaju da održe postojeće pozicije, kompanije bi, kaže, trebalo da ulažu u prilagođavanje zaposlenih i razvijanje novih, humanijih oblika rada. Upravo je takav pristup preokrenuo svet posle pojave interneta – sada, tvrde stručnjaci, mora se razmišljati „AI-prvo“, ali uz zadržavanje čoveka u središtu
Nova radna mesta – ili stari strahovi?
Prema podacima iz Microsoft Trend Index 2025, čak 82% rukovodilaca planira da u narednih 18 meseci koristi digitalne asistente i generativne AI alate za povećanje kapaciteta svojih timova. Istovremeno, trećina njih razmatra smanjenje broja zaposlenih.
I tu se otvara ključna dilema: dok tehnološka rešenja obećavaju veću efikasnost, nije izvesno da će svi zaposleni imati priliku da se prilagode. Kurčik podseća da su podaci na kojima AI uči ljudskog porekla – samim tim, prenose i ljudske predrasude. „Pristrasnost nije greška u sistemu. To je osobina koju ne želimo, ali moramo da naučimo da je prepoznamo i obuzdamo“, upozorava on.
Obrazovanje i etika: Zajednički odgovor
U tekstu objavljenom na portalu CNBC, ističe se da se nijedna kompanija ne može sama izboriti s ovom tranzicijom. Neophodno je zajedničko delovanje – od škola i univerziteta, do državnih institucija i privatnog sektora. Samo tako se može sprečiti da tehnološki napredak donese više štete nego koristi.
Kurčik veruje da AI može otvoriti prostor za povratak kvalitetnijeg, kreativnijeg rada – zanatstva, umetnosti, lokalnih usluga – ali samo ako se blagovremeno obezbede uslovi da svi učestvuju u toj promeni.
Veštačka inteligencija obećava mnogo – ali ne garantuje ništa. Bez ozbiljnog društvenog odgovora, preti da pogorša već postojeće nepravde. Umesto da se pitamo kako da je zaustavimo, vreme je da osmislimo kako da živimo i radimo zajedno s njom – i jedni s drugima