FOTO: AI
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine zatražila je da Parlamentarna skupština hitno usvoji izmjene Izbornog zakona kako bi nova tehnologija mogla biti primijenjena na izborima sljedeće godine. „Izborni zakon BiH je u protekle 24 godine doživio niz izmjena i dopuna kojim su Centralnoj izbornoj komisiji BiH date nove, složene i vrlo kompleksne nadležnosti, a posebno u odluci Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od 17. 7. 2025. godine, kojom se, između ostalog, Centralnoj izbornoj komisiji BiH raspoređuju sredstva u iznosu od 112.500.000 KM za potrebe uvođenja specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces u BiH“, saopštili su, prenosi Klix.
FOTO: CIK
Ranija iskustva izbornih prevara
Bosna i Hercegovina je zemlja s dugom tradicijom izbornih prevara i nepravilnosti, pa tako u skorijoj izbornoj povijesti pamtimo i ponavljanje izbora u Doboju i Srebrenici u februaru 2021. godine nakon što je Centralna izborna komisija poništila one održane u novembru 2020.
Opozicija u Republici Srpskoj 2022. godine podiže uzbunu ukazujući na to da je Jelena Trivić, opozicijska kandidatkinja za poziciju predsjednice entiteta, žrtva izbornih nepravilnosti nakon što je Milorad Dodik proglasio pobjedu.
Centralna izborna komisija BiH je odredila ponovno brojanje glasova, Dodik je postao predsjednik Srpske, a opozicija je podnijela krivičnu prijavu nakon koje je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine 2024. donijelo odluku da ne postoje osnovi sumnje o počinjenom krivičnom djelu.
Srđan Traljić iz organizacije Transparency International BiH ističe da su izborne malverzacije evidentne u svim izbornim procesima zadnjih dvadeset i više godina.
„Samo presudama koje smo analizirali za pokradene izbore u Doboju 2020. godine do sada je utvrđena masovna pojava glasanja birača koji su preminuli, a nisu izbrisani iz biračkog spiska i birača koji nisu izašli na izbore, dominantno oni koji žive vani i koji ne dolaze u BiH, prema podacima koje smo vidjeli na tim procesima i po dvadeset i više godina, međutim neko je glasao u njihovo ime i to je sudski utvrđena činjenica.“
Govoreći o značaju sistema elektronske identifikacije, Traljić naglašava važnost identifikacije birača s ciljem sprečavanja izbornih malverzacija.
„Tokom ponovnog brojana glasova za predsjednika Republike Srpske 2022. godine utvrđeno je da je četiri ili pet hiljada glasova ukradeno tim putem na zapisnicima, i to je smanjilo razliku između dva kandidata, što je značajan broj glasova i što može uticati na krajnji ishod izbora.“
Srđan Traljić, FOTO: zamisli.ba/privatna arhiva
Europska unija podržava poštene izbore
Europska unija je u julu prošle godine osigurala izbornu opremu za Bosnu i Hercegovinu u vrijednosti od preko 600.000 eura, uključujući po 175 prijenosnih računala, skenera barkodova i otisaka prsta, softver i poslužitelje.
Dario Jovanović iz koalicije Pod lupom naveo je da njihovo udruženje od 2014. godine zagovara uvođenje novih izbornih tehnologija, te da je više od 100.000 građana potpisalo njihovu peticiju iz 2020. godine.
„Prema istraživanju javnog mnijenja iz augusta prošle godine 83 posto građana smatra da je najbolji način obračuna s dokazanim izbornim prevarama i nepravilnostima uvođenje novih tehnologija bez ikakvih značajnih razlika između entiteta, etničkih grupa ili slično.“
Razgovarali smo i o pilot-projektu uvođenja ovih tehnologija na posljednjim izborima 2024. godine na 8,5 posto ukupnog broja biračkih mjesta, što je koalicija Pod lupom ocijenila jako uspješnim.
Značaj uvođenja nove opreme
„Smatramo da smo ovim (uvođenjem reformi) zaista u najvećoj mogućoj mjeri suzbili dokazane izborne nepravilnosti, sveli ih na minimum na izborni dan. To nije rješenje svih problema u izbornom procesu, mi ćemo i dalje imati ljude koji pod različitim vrstama neprihvatljivog, nezakonitog pritiska daju svoj glas“, kaže Dario Jovanović.
Dario Jovanović, FOTO: Darjan Peršić / Tacno.net
Dr. Sanel Huskić, istraživač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, govori da su ove promjene dugo očekivane, te da je ova tehnologija trebala biti uvedena prije deset godina. Ističe da će biometrijska identifikacija glasača, skeniranja listića i automatsko pohranjivanje rezultata poboljšati, zaštititi integritet i ojačati povjerenje glasača u izborni proces.
Huskić govori da se ne mogu sva nadanja položiti u tehnologiju, te naglašava važnost osnaživanja građana, koji i dalje neće biti slobodni i u strahu.
„Ne možemo baš sva nadanja položiti u ove digitalne tehnologije, već moramo i dalje raditi na osnaživanju građana, da se oni ustvari osjećaju slobodnim kada izađu na glasačko mjesto da naprave slobodan izbor, izbor bez nekog pritiska.“
„Mora se ojačati nadzor upravljanja tehnologijama kako bi se osigurao integritet iza tih procesa, tako da će se u narednom periodu, pored poboljšavanja ovih tehničkih aspekata izbornog procesa, morati raditi i na zaštiti integriteta izbornog procesa u smislu da ljudi koji budu upravljali tim procesima moraju biti pod ozbiljnim nadzorom“, zaključuje dr. Sanel Huskić.
Stručnjaci navode nužnost inzistiranja na principu nezavisnosti institucija, smanjenju klijentelizma i osnaženju građana kako bi mogli nezavisno i slobodno iznijeti svoj glas na izborni dan.
Bez ovih težnji legitimitet izbora ostaje upitan i dolazi do još većeg nazadovanja građanskog povjerenja u državne institucije. Koliko znači tehnologija u društvu naviknutom na pritisak? Uvođenje nove tehnologije za identifikaciju i brojanje važan je korak u modernizaciji izbornog procesa, ali tek spoj s jasnom političkom voljom orijentiranom na transparentnost i dublje promjene može Bosni i Hercegovini dati dostojanstvo u izbornom procesu.