Foto: Peršić komunikacije
U Bosni i Hercegovini živi oko 490 registrovanih osoba sa HIV-om – stvarni broj je najmanje tri puta veći. Testiranja je sve manje, a broj osoba sa HIV-om raste među mladima.
Savremena terapija omogućava da osoba s HIV-om živi dug i zdrav život – ali većina pacijenata u BiH dobija zastarjele lijekove.
Testiranje je besplatno, anonimno i dostupno. Svaka seksualno aktivna osoba može biti u riziku.
U prva tri mjeseca ove godine, broj osoba sa HIV-om u Sarajevu povećan je za čak 50% u odnosu na ukupan broj registrovanih HIV oboljelih u 2024. godini. U Bosni i Hercegovini trenutno živi više od 490 osoba sa HIV-om, ali se procjenjuje da je stvarni broj najmanje tri puta veći, jer se mnogi nisu testirali. Najčešće se dijagnoza postavlja u kasnoj fazi bolesti – AIDS-u, kada su posljedice po zdravlje ozbiljne, a mogućnosti liječenja ograničenije.
Udruženje za promociju zdravlja i prevenciju bolesti „HOPE“ povodom obilježavanja Evropske sedmice testiranja na HIV i hepatitise poziva javnost, medije i zdravstvene institucije da zajedno otvore tabuiziranu temu HIV-a, jer šutnja nikoga ne štiti.
“HIV više nije presuda. Danas imamo lijekove koji osobama sa HIV-om omogućavaju da žive potpuno normalno. Ali ono što nemamo, i dalje, jeste dovoljno razumijevanja. Testiranje ne ubija – ignorisanje problema ubija. A što ranije otkrijemo infekciju, to je manja šansa da bolest napreduje i da se prenese na druge”, istakla je prim. dr Vesna Hadžiosmanović, specijalista infektologije i predsjednica Udruženja „HOPE“. Ona se bavi ovim pitanjem duže od 30 godina i u međuvremenu postala je kuma za 15 djece rođene od roditelja sa HIV-om.
“Ljudi se i dalje plaše testiranja jer ne žele biti svrstani u neku od socijalnih kategorija kojima se HIV infekcija pripisuje. Želim jasno poručiti da testiranje to ne znači. Svaka seksualno aktivna osoba može biti u riziku, naročito ako praktikuje nezaštićen seks. Pravovremeno testiranje omogućava da osoba ostane zdrava, živeći sa hroničnom infekcijom koja se lako drži pod kontrolom”, rekao je dr Borko Pavlica, ljekar sa Klinike za infektivne bolesti UKC Republike Srpske.

Bratislav Prokić, dr. Vesna Hadžiosmanović, dr. Borko Pavlica, Bratislav Prokić
I pored savremenih terapija koje su dostupne širom Evrope, većina pacijenata u BiH još uvijek koristi zastarijele režime liječenja. Samo rijetki imaju pristup novim lijekovima koji omogućavaju da osobe koje žive s HIV-om vode dug, kvalitetan i nerizičan život – bez prenosa virusa.
“Neprihvatljivo je da u Bosni i Hercegovini savremeni lijekovi za HIV budu dostupni samo za mali broj pacijenata. Danas osobe koje žive sa HIV-om mogu, uz odgovarajuću terapiju, ne samo živjeti dugo, već i ne prenose virus dalje. Svi moraju imati pristup tim lijekovima i prevenciji”, izjavio je Bratislav Prokić, aktivista iz Srbije i izvršni direktor udruženja „Potent“, koji je došao u Sarajevo da podrži rad HOPE-a i prenese iskustva regionalne saradnje.
U Srbiji je, zahvaljujući partnerstvu civilnog sektora i Ministarstva zdravlja, značajno proširen pristup savremenim oblicima prevencije kao što je PrEP (profilaktička terapija koja sprječava infekciju HIV-om) i omogućeno redovno, besplatno testiranje u zajednici.
Udruženje HOPE, uz podršku infektologa i osoba koje otvoreno govore o životu sa HIV-om, poziva sve građane da se testiraju – besplatno, anonimno i bez zakazivanja – tokom Evropske sedmice testiranja od 19. do 26. maja. Testiranje je dostupno u partnerskim organizacijama.
„HIV je naša realnost. Diskriminacija i stigmatizacija ljudi koji žive sa HIV-om je poricanje postojanja ovog problema. Ne dozvolimo da naše predrasude doprinesu pogoršanju epidemiološke situacije“, ističe dr Hadžiosmanović.
Iako lijek za HIV još ne postoji, antiretrovirusna terapija (ART) danas omogućava da osobe koje žive s HIV-om vode dug, zdrav i ispunjen život. Uz pravovremeno započinjanje terapije, virus se može držati pod kontrolom do nivoa kada postaje nedetektabilan – a time i neprenosiv. To znači da osobe s HIV-om mogu zasnivati porodice i živjeti bez bojazni da će prenijeti virus partneru.
Upravo zato, brz i jednostavan pristup terapiji mora biti prioritet. Međutim, u Bosni i Hercegovini, procedura za početak liječenja je spora i birokratizirana. O dodjeli terapije odlučuje komisija pri Fondu solidarnosti, što nerijetko odlaže početak liječenja i ugrožava zdravlje pacijenata. Udruženje HOPE poziva nadležne da preispitaju ovaj proces, posebno jer lista lijekova nije revidirana od 2017. godine.
Posebno zabrinjava podatak da savremenu, najefikasniju ART terapiju trenutno prima manje od 10% osoba koje se liječe od HIV-a u BiH. U Srbiji tu terapiju dobija više od 2.500 ljudi.
Bosna i Hercegovina je potpisnica Ciljeva održivog razvoja UN-a među kojima je i okončanje epidemije AIDS-a do kraja 2030.